Home Vesti Zašto verujemo da ćemo dobiti na igrama na sreću iako su šanse...

Zašto verujemo da ćemo dobiti na igrama na sreću iako su šanse 1 prema 15 miliona? Čista psihologija

0

Igranje lutrije se ne smatra štetnim dokle god se doživljava kao zabava i nije način za rešavanje finansijskih problema

Igrači često biraju ‘svoje’ brojeve, verujući da imaju veću kontrolu, iako je to iluzija

Uplaćujemo kombinacije, maštamo o novom stanu u Beogradu na vodi, putovanjima i finansijskoj slobodi, iako matematika govori da ćemo novac uplaćen za tiket u 99,99% slučajeva jednostavno – izgubiti.

Zašto nastavljamo da igramo? Odgovor ne leži u matematici, već u ljudskoj psihologiji.

1. “Heuristika dostupnosti” – Vidimo samo pobednike

Naše razmišljanje oblikuju informacije koje su nam najlakše dostupne. Mediji i društvene mreže objašnjavaju svaku izvučenu “sedmicu”, pišu o milionskim premijama i prikazuju srećne dobitnike. Sa druge strane, milion ljudi koji su ostali praznih ruku u toj koloni nemaju svoje naslovne strane. Mozak zbog toga nesvesno zaključuje: “Ako se to redovno dešava drugima, zašto ne bi i meni?”.

2. Efekat “Kupovine nade” za mali novac

Cena jedne Loto kombinacije u Srbiji iznosi 120 dinara. Za taj novac ne kupujete samo mogućnost dobitka, već pravo na maštanje. Od trenutka kada uplatite tiket do trenutka izvlačenja u TV prenosu, u vašem mozgu se aktivira dopamin – hormon zadovoljstva. Tih nekoliko dana ili sati planiranja šta ćete uraditi sa milionima evra pruža više emotivnog uzbuđenja nego bilo koja druga aktivnost za tu sumu novca.

3. Iluzija kontrole i “srećni brojevi”

Većina igrača u Srbiji bira brojeve na osnovu datuma rođenja dece, godišnjica ili „srećnih“ kombinacija koje godinama ne menjaju. Kada sami biramo brojeve umesto da prepustimo nasumičnom kompjuterskom izboru, mozak stvara lažni osećaj da kontrolišemo ishod. Matematika je jasna – niz 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 ima potpuno jednaku šansu da bude izvučen kao i bilo koji nasumični niz, ali ljudi duboko veruju u „svoje“ brojeve.

Foto: M.Mitrović / Ringier

+2

Galerija

Loto

4. Sindrom “Zamalo dobitak”

Pogodili ste tri ili četiri broja? Vaš mozak to neće proglasiti neuspehom, već signalom da ste „blizu“. Kockarnice i lutrije zavise od ovog psihološkog efekta. Promašaj za jedan broj pokreće istu reakciju u mozgu kao i delimičan uspeh, podstičući vas da kupite tiket i za sledeće kolo jer mislite da vas „sreća hoće“.

Koliko su zapravo male šanse?

Da biste lakše razumeli koliko je šansa od 1 prema 15,3 miliona mala, evo jednostavnog poređenja sa svakodnevnim događajima:

  • Veća je šansa da vas pogodi grom tokom života nego da uplatite dobitnu sedmicu.
  • Veća je šansa da nađete biser u prvoj strigi koju naručite u restoranu.
  • Ako biste kupovali po jedan tiket svakog kola (dva puta nedeljno), statistički bi vam bilo potrebno oko 147.000 godina da ubedljivo garantujete pogodak.

Zaključak: Da li je pogrešno igrati?

Dokle god uplatu Loto tiketa posmatrate kao oblik zabave i kupovinu sitnog uzbuđenja – a ne kao investicioni plan ili način za rešavanje finansijskih problema – igra na sreću nema štetnih posledica. Uplatite svoj tiket, maštajte nekoliko dana, ali uvek ostanite svesni: matematika brine o brojevima, a lutrija živi od naše potrebe za nadom.

Loto listić (Foto: Ringier)

Loto (Foto: M.Mitrović / Ringier)

Exit mobile version