- Blic
Globalno tržište energenata suočava se sa velikom krizom, a cene nafte dostižu rekordne nivoe zbog geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku
Svetska banka prognozira značajan rast cena energenata do 2026. godine, što može izazvati inflaciju i rast cena roba širom sveta
Globalno tržište energenata nalazi se pred nezapamćenim potresom koji preti da potpuno parališe svetsku ekonomiju. Dok se cene nafte na berzama već nedeljama održavaju na alarmantnim nivoima, najnovije prognoze Svetske banke i poruke najviših državnih zvaničnika ukazuju na to da se najteži talas krize tek očekuje.
Nafta Brent preko 111 dolara
Situacija na berzama je dramatična. Cena sirove nafte Brent već je premašila psihološku granicu od 111 dolara po barelu.
Glavni pokretač ovog rasta su geopolitičke tenzije na Bliskom istoku i neizvesnost oko pregovora SAD i Irana o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi čak 35 odsto svetske pomorske trgovine naftom.
Dodatno, nema izgleda da će ova situacija u skorije vreme da se promeni.
Svetska banka u svom najnovijem izveštaju upozorava da je zbog rata došlo do jednog od najvećih šokova u snabdevanju naftom, uz početni pad globalne ponude od oko 10 miliona barela dnevno.
Prema njihovim projekcijama, cene energenata će u 2026. godini skočiti za neverovatnih 24 odsto, dok bi ukupne cene roba mogle porasti za više od 16 odsto.
Vučić: “Država odustaje od prihoda, ne znamo šta ćemo više”
U Srbiji je pritisak na pumpama sve teži za izdržavanje. Predsednik Aleksandar Vučić upozorio je da rast cena nafte na svetskom tržištu direktno guši investicije i guši domaću privredu. Iako je država već intervenisala i odrekla se oko 25 odsto akciza na gorivo, prostor za dalje mere je skoro iscrpljen.
– Ne znam šta više da radimo, da li da se odreknemo svih prihoda države – izjavio je Vučić, naglašavajući da bi dalja odricanja mogla ozbiljno da ugroze stabilnost javnih finansija. On je dodao da, uprkos poskupljenjima, čak šest od osam zemalja u regionu i dalje ima više cene goriva od Srbije.
Foto: Oliver Bunić / Ringier
+3
Galerija
Geopolitičke tenzije podižu cene
Prema njegovim rečima, globalne tenzije, posebno u vezi sa Iran, direktno utiču na rast cena energenata.
Kako je ocenio, čak i pokušaji smirivanja situacije često imaju suprotan efekat i dodatno podižu cenu nafte.
Vučić je naveo da država paralelno radi na obezbeđivanju stabilnog snabdevanja, uključujući pregovore o sporazumima o slobodnoj trgovini i posebne aranžmane sa partnerima poput Ukrajina.
U fokusu su, kako kaže, i dogovori oko nabavke đubriva za domaće poljoprivrednike, u uslovima sve složenijih globalnih tržišnih okolnosti.
Lančana reakcija: Od goriva do hleba i metala
Kriza se ne zaustavlja samo na rezervoarima automobila. Indermit Gil, glavni ekonomista Svetske banke, upozorava da rat deluje kroz „talase“: prvo rastu energenti, zatim hrana, a potom sledi opšta inflacija.
- Đubrivo: Očekuje se rast cena od 31 odsto u 2026. godini, što će desetkovati prihode poljoprivrednika i drastično podići cene hrane.
- Metali: Aluminijum, bakar i kalaj mogli bi dostići istorijske maksimume zbog potražnje iz sektora električnih vozila i obnovljivih izvora energije.
- Zaduživanje: Rast kamatnih stopa učiniće kredite još skupljim za građane i privredu.
Investicije u opasnosti: Poruka iz Švajcarske
Osim direktnog udara na džepove građana, visoke cene energenata „teraju“ investitore. Predsednik Švajcarske Konfederacije, Gi Parmelan, tokom posete Beogradu istakao je da skupa nafta i rastući protekcionizam direktno koče ulaganja švajcarskih kompanija.
Za opstanak u ovakvim uslovima, ključni su sporazumi o slobodnoj trgovini i pravna sigurnost.
Foto: Maksim Safaniuk / shutterstock
+3
Galerija
Švajcarski predsednik istakao je da u svetu sve više jača protekcionizam, što otežava slobodan protok robe i kapitala.
Zbog toga je, kako kaže, važno potpisivati što više sporazuma o slobodnoj trgovini i razmeni usluga sa partnerskim zemljama, uključujući Srbiju.
Poseban akcenat stavljen je na pravnu sigurnost kao ključni faktor za dolazak investicija.
„Kada postoji jasan i stabilan pravni okvir, investicije dolaze mnogo brže“, poručio je on, naglašavajući značaj poverenja između država i investitora.
Više od 110 sporazuma o zaštiti investicija
Kao primer, naveo je da je Švajcarska do sada zaključila više od 110 sporazuma o zaštiti investicija širom sveta.
Šta nas čeka: Dva scenarija za 2026.
Prognoze za naredni period nisu nimalo optimistične:
- scenario: Prosečna cena nafte u 2026. godini biće 86 dolara, uz stabilizaciju transportnih ruta do kraja ove godine.
- scenario: Ukoliko se sukobi nastave ili dođe do oštećenja ključne infrastrukture, nafta ide na 115 dolara po barelu, a inflacija u ekonomijama u razvoju skače na nivoe viđene samo tokom energetske krize 2022. godine.
Vlade više nemaju „beskonačan“ novac u budžetima. Savetuje se odustajanje od širokih, neselektivnih mera podrške i fokusiranje isključivo na ciljanu pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva, kako bi se izbegao potpuni kolaps tržišta.
Nafta (Foto: Chinatopix Via AP CHINA OUT / Tanjug/AP)
Poseta predsednika Švajcarske Konfederacije Gi Parmelana (Foto: Oliver Bunić / Ringier)
Nafta (Foto: Maksim Safaniuk / shutterstock)










