Američki vojni zvaničnici razvijaju nove planove za napade na iranske kapacitete u Ormuskom moreuzu u slučaju da trenutno primirje sa Iranompropadne, prema navodima više izvora upoznatih sa situacijom, prenosi CNN.
Među razmatranim opcijama nalaze se udari fokusirani na tzv. “dinamičko ciljanje” iranskih snaga u oblasti Ormuskog moreuza, južnog Persijskog zaliva i Omanskog zaliva.
Potencijalne mete uključuju: male brze borbene čamce, brodove za postavljanje mina i druge asimetrične pomorske kapacitete
Prema izvorima, ovi sistemi omogućavaju Iranu da efektivno ugrozi ili zatvori ključne morske puteve i koristi ih kao sredstvo pritiska na SAD.
Ormuski moreuz Foto: Ales Utouka / Alamy / Profimedia, HENGHAMEH FAHIMI / AFP / Profimedia
Uticaj na globalnu ekonomiju
Blokada pomorskih puteva izazvala je ozbiljne poremećaje u globalnoj ekonomiji i dodatno ugrozila napore predsednika Donalda Trampa da smanji inflaciju u SAD. Ovo se dešava uprkos primirju koje je zaustavilo američke napade počev od 7. aprila.
Tokom prvog meseca sukoba, američki napadi bili su usmereni na ciljeve duboko unutar Irana kako bi se omogućilo dalje delovanje unutar zemlje.
Novi planovi, međutim, predviđaju koncentrisanu kampanju oko strateških plovnih puteva i intenzivnije udare u zoni moreuza.
Trampovo obraćanje medijima u Palm Biču Foto: ROBERTO SCHMIDT / Getty images / Profimedia, SAUL LOEB / AFP / Profimedia
Iranske sposobnosti i rizici po SAD
Prethodne procene obaveštajnih službi pokazuju da je veliki deo iranskih obalskih raketnih sistema i dalje operativan.
Iran takođe raspolaže velikim brojem malih plovila i platformama koje mogu biti korišćene za napade na brodove. Ovo dodatno komplikuje američke napore da ponovo otvore moreuz. Vojni udari sami po sebi verovatno ne bi odmah omogućili ponovno otvaranje plovnog puta.
Jedan izvor uključen u planiranje naveo je da će odluka zavisiti od nivoa rizika koji je američka strana spremna da prihvati, odnosno da li će se tankeri pustiti kroz moreuz bez potpune sigurnosti da je pretnja neutralisana.
iranska vojska Foto: Shutterstock, EPA / Iranian Army
Moguće mete – iranski vojni lideri
Pored vojnih kapaciteta, razmatra se i ciljanje pojedinih iranskih vojnih lidera koje SAD smatraju „opstruktorima“ pregovora. Među njima se pominje i Ahmad Vahidi, komandant Islamske revolucionarne garde (IRGC).
Donald Tramp je tvrdio da je iranski režim „raspadnut“ nakon zajedničkih američko-izraelskih operacija u kojima je ubijeno više visokih zvaničnika. On je opisao unutrašnje sukobe u Iranu kao borbu između tvrdolinijaša i umerenih političkih frakcija.
Izvori navode da je američka administracija možda potcenila spremnost Irana da zatvori Ormuski moreuz.
Procene sugerišu da bi takav razvoj događaja mogao da bude sprečen ranijim raspoređivanjem većih američkih snaga u regionu.
Ahmad Vahidi Foto: Vahid Salemi/AP
Američke pomorske snage u regionu
Sjedinjene Države trenutno imaju 19 ratnih brodova na Bliskom istoku (uključujući dva nosača aviona, a stiže i treći), 7 brodova u Indijskom okeanu.
USS Abraham Linkoln nosač aviona Foto: Mass Communication Specialist 2n HANDOUT/U.S. NAVY, MC3 JERINE LEE/US NAVY HANDOUT HANDOUT/U.S. NAVY, Seaman Daniel Kimmelman/US Navy
U operaciji učestvuje nekoliko razarača sa navođenim projektilima klase Arleigh Burke, među kojima su USS Pinkni, USS Majkl Marfi, USS Delbert Blek, USS Rafael Peralta i USS Spruans.
Ti brodovi, čiji je razvoj započeo 1991. godine, imaju posadu od 329 do 359 članova i naoružani su projektilima “tomahavk” i torpedima.
U Arapskom moru već se nalazi USS Abraham Linkoln, peti nosač aviona na nuklearni pogon klase Nimic, koji je u službi od 1989. godine. Njemu se na Bliskom istoku pridružio i najveći nosač aviona na svetu, USS Džerald Ford, koji je nedavno prošao kroz Suecki kanal.
Američki nosač aviona Džerald Ford Foto: ABACA / Abaca Press / Profimedia, U.S. Navy / Zuma Press / Profimedia, EPA, Profimedia
Amerika je u region poslala i amfibijske jurišne brodove, čija je svrha iskrcavanje i pružanje podrške kopnenim snagama. Među njima su USS Tripoli i USS Nju Orleans.
U blokadi učestvuje i najmanje jedan brzi obalni borbeni brod klase Independens, USS Kanbera. Brodovi ove klase mogu ploviti brzinama većim od 80 kilometara na sat.
USS Džordž Buš Foto: Shutterstock, Mc2 Mitchell Mason/U.S. Navy / Zuma Press / Profimedia, Mc3 John Farren/U.S. Navy / Zuma Press / Profimedia
U operaciji ukupno učestvuje više od 12 američkih ratnih brodova i 100 borbenih i izviđačkih aviona. Prema podacima Centralne komande, piše Skaj njuz.
Treći američki nosač aviona, USS Džordž Buš na putu je ka području blizu Irana.
Blokada i zaplene brodova
Od 13. aprila, američke snage sprovode blokadu iranskih luka i preusmerile su najmanje 33 broda.
Takođe je zabeleženo više ukrcavanja na plovila, uključujući dva broda u Indijskom okeanu i jedan „sankcionisani brod bez državne pripadnosti“ koji je prevozio iransku naftu
Najnoviji incident dogodio se u sredu uveče, kada su američke snage presrele i ukrcale pomenuti tanker.
Pentagon poručuje da predsednik SAD ima sve opcije na raspolaganju i da će vojska biti spremna da nastavi operacije ako se za to izda naredba.
