Home Vesti Kredit od 400.000 evra odobren za četiri minuta: Banke menjaju pravila, papirologija...

Kredit od 400.000 evra odobren za četiri minuta: Banke menjaju pravila, papirologija bi mogla da nestane u narednih pet godina

0

Rešenje koje je razvila grupa koristi se u devet banaka i omogućava digitalizaciju ne samo kredita već i drugih finansijskih proizvoda

Sledeći korak je implementacija veštačke inteligencije u bankarske procese, ali ljudska procena će i dalje biti potrebna u složenijim slučajevima, posebno kod obezbeđenja kredita

Dok je čekao u saobraćajnoj gužvi u Bukureštu, jedan preduzetnik podneo je zahtev za kredit od 400.000 evra. Odluku banke dobio je za svega četiri minuta, a novac mu je uplaćen na račun za manje od sat vremena. Ovaj primer predstavljen je na konferenciji Asseco grupe u Budimpešti, kao pokazatelj koliko digitalizacija može da ubrza finansiranje malih i srednjih preduzeća.

O promenama u bankarskom sektoru govorili su Balaš Topor, predstavnik Rajfajzen grupe, i Branko Milosavljević iz kompanije ASEE. Oni su predstavili zajednički projekat digitalizacije kreditnih procesa, koji se primenjuje u devet banaka.

Nekada 672 polja za kredit, danas odluka za nekoliko minuta

Topor je objasnio da je jedan od najvećih problema tradicionalnog bankarstva bila komplikovana procedura, koja nije pravila dovoljnu razliku između manjih i velikih kreditnih zahteva.

– U svim bankama naše mreže klijent koji je tražio kredit od 10.000 evra morao je da popuni isti obrazac kao i neko ko je tražio 1,5 miliona evra. Svaki klijent morao je ručno da unese podatke u čak 672 polja – naveo je Topor.

Foto: Ustupljene fotografije

+5

Galerija

Balaš Topor

Kako bi pokazao koliko je takva procedura bila zahtevna, ispričao je da je pokušao da napiše sopstveno ime 672 puta i da mu je za to bilo potrebno 39 minuta.

Prema njegovim rečima, najveći izazov nije bio samo digitalizovati postojeće obrasce, već prethodno pojednostaviti i standardizovati bankarske procedure.

Kao jedan od najupečatljivijih primera Topor je naveo preduzetnika iz Rumunije koji je zahtev za kredit od 400.000 evra podneo dok je čekao u saobraćaju.

– U 9.58 potpisao je zahtev, četiri minuta kasnije odluka je bila doneta, a za manje od sat vremena novac je bio na njegovom računu. Sve se dogodilo dok je čekao između dva semafora – ispričao je Topor.

Kako je dodao, postupci koji su ranije trajali nedeljama sada u određenim slučajevima mogu da budu završeni za manje od jednog sata.

Odobrenje za pet minuta, digitalno ugovaranje za oko 14 minuta

Branko Milosavljević iz kompanije ASEE objasnio je da savremeni sistemi omogućavaju automatizaciju gotovo čitavog postupka kreditiranja, od podnošenja zahteva do donošenja odluke i potpisivanja ugovora.

Prema njegovim rečima, klijenti više ne moraju da unose podatke koje banka već poseduje, dok se provera finansijskih informacija i procena kreditne sposobnosti obavljaju automatski.

Foto: Ustupljene fotografije

+5

Galerija

Branko Milosavljević

– Klijent praktično bira između ponuđenih opcija i kalkulacija, a sistem automatski preuzima potrebne podatke. U više od 90 odsto standardnih slučajeva evaluacija može da se sprovede automatski, na osnovu unapred definisanih kriterijuma i kreditnih politika – objasnio je Milosavljević.

Kako je naveo, proces koji je nekada trajao danima ili nedeljama sada u standardnim slučajevima može da bude završen za oko pet minuta.

Nakon odobrenja sledi digitalno ugovaranje, koje takođe ne zahteva odlazak u poslovnicu.

– Klijent dobija unapred pripremljenu dokumentaciju, elektronski je potpisuje i sve završava preko mobilnog telefona ili drugog uređaja. Taj proces u proseku traje do 14 minuta, a može da bude i brži – rekao je Milosavljević.

Dodao je da sistem može automatski da ponudi drugačiji iznos kredita ili dodatni proizvod, ukoliko to dozvoljava kreditna politika banke i odgovara finansijskim mogućnostima klijenta.

Foto: Ustupljene fotografije

+5

Galerija

Branko Milosavljević

Milosavljević je istakao da je brzina važna i za banke, jer omogućava obradu većeg broja zahteva i efikasnije poslovanje.

– Kada klijent fizički dođe u banku, spreman je da čeka. Na digitalnom kanalu je drugačije. Ako mu tražite podatak koji ne zna ili mora dodatno da proverava, vrlo lako će zatvoriti aplikaciju i otići u drugu banku. Zato ceo proces mora da bude jednostavan – objasnio je.

Rešenje se koristi u devet banaka Rajfajzen grupe

Milosavljević je naveo da je za uspeh projekta bilo ključno to što je Rajfajzen grupa unapred definisala ciljeve, pravila i način sprovođenja digitalne transformacije.

Posebno su, kako je objasnio, bili važni priprema, izbor fleksibilne tehnološke platforme i formiranje odgovarajućeg tima.

– Rajfajzen je znao odakle kreće i šta želi da postigne. Nisu želeli ni kruto rešenje koje je teško menjati, niti platformu na kojoj sve mora da se razvija od nule. Tražili su kombinaciju fleksibilnosti i gotovih poslovnih funkcionalnosti – rekao je Milosavljević.

Sistem se sada primenjuje u devet banaka Rajfajzen grupe, a njegova upotreba proširena je i na druge finansijske proizvode, uključujući lizing i pojedine usluge namenjene trgovcima.

U zavisnosti od potreba pojedinačnih banaka, platforma može da obuhvati čitav postupak, od podnošenja zahteva do isplate kredita, ali i samo određene delove procesa.

Papirna dokumentacija mogla bi da nestane u narednih pet godina

Balaš Topor očekuje da će digitalizacija u narednih pet godina značajno promeniti način na koji mala i srednja preduzeća dolaze do bankarskih kredita.

Prema njegovim rečima, tradicionalne banke i dalje imaju prednost u poverenju klijenata, posebno na tržištima centralne i istočne Evrope, ali se suočavaju sa sve većom konkurencijom novih digitalnih finansijskih institucija.

– Novi kreditori i neobanke razvili su veoma jednostavne i brze procedure za klijente. To predstavlja konkurenciju, ali i tradicionalne banke se menjaju i postaju brže i jednostavnije. Verujem da će klijenti nastaviti da dolaze kod nas, ali će način na koji to rade biti potpuno drugačiji – rekao je Topor.

On očekuje da će potreba za donošenjem papirne dokumentacije u banku u narednih pet godina značajno opasti.

Posebno važnu ulogu imaće generacijska smena u porodičnim kompanijama, koje su često osnivane pre tri decenije.

– Kako mlađa generacija bude preuzimala upravljanje tim preduzećima, menjaće se i njihov odnos prema bankama. Verujem da će za tri do četiri godine ta promena biti veoma izražena – ocenio je Topor.

Veštačka inteligencija ulazi u kreditne procedure

Sledeća faza razvoja digitalnog bankarstva podrazumeva širu primenu veštačke inteligencije, koja bi trebalo dodatno da ubrza obradu zahteva i pojednostavi rad zaposlenih.

Foto: Ustupljene fotografije

+5

Galerija

Balaš Topor

Ipak, Topor je naglasio da AI još ne može u potpunosti da zameni ljudsku procenu, posebno kod složenijih kredita koji uključuju nekretnine kao sredstvo obezbeđenja.

Kako je objasnio, pravna dokumentacija i zemljišne knjige mogu da budu izuzetno složene, zbog čega je u određenim slučajevima ljudska procena i dalje neophodna.

On očekuje da će u naredne dve do tri godine veštačka inteligencija preuzimati sve više pomoćnih aktivnosti u bankarskim procesima.

Milosavljević je naveo da ASEE planira razvoj AI agenata za različite bankarske funkcije, uključujući rad sa klijentima i procenu kreditnih zahteva.

– AI agenti neće odmah preuzeti sve poslove. Oni će učiti, razvijati nove sposobnosti i postepeno preuzimati sve više aktivnosti. Gde je granica, to danas niko ne zna, ali je jasno da će ubrzati poslovanje – rekao je Milosavljević.

Prema njegovim rečima, preduslov za takav razvoj jesu stabilne tehnološke platforme, na koje se nove AI funkcionalnosti mogu nadograđivati bez ugrožavanja postojećeg poslovanja.

Krajnji cilj je da se vreme potrebno za obradu i odobravanje kredita dodatno smanjuje, dok bi ljudi i dalje donosili odluke u slučajevima koji zahtevaju složeniju procenu.

Balaš Topor (Foto: Ustupljene fotografije)

Balaš Topor (Foto: Ustupljene fotografije)

Branko Milosavljević (Foto: Ustupljene fotografije)

Branko Milosavljević (Foto: Ustupljene fotografije)

Balaš Topor (Foto: Ustupljene fotografije)

Exit mobile version