Home Vesti Anja je u školi imala panične napade, padala je i u nesvest,...

Anja je u školi imala panične napade, padala je i u nesvest, a onda je stigla STRAŠNA dijagnoza! Sada je skupila neverovatnu hrabrost i njene reči ohrabruju

0

Anja Đorđević je javno govorila o svojoj dijagnozi graničnog poremećaja ličnosti kako bi smanjila stigmu oko mentalnih bolesti.

Prvi simptomi su joj bili napadi panike u tinejdžerskom dobu, a kasnije je dobijena tačnija dijagnoza.

Anja Đorđević je najpre imala simptome koji su povezivani sa napadima panike, a zatim je dobila objašnjenje – granični poremećaj ličnosti. Odlučila je da izađe u javnost sa svojom pričom kako bi skinula stigmu sa ljudi koji se leče od neke mentalne bolesti.

– Moj prvi susret sa dijagnozom bio je kada sam napunila 14 godina i tada je to bio panični poremećaj. Ta dijagnoza je tada odgovarala mojim simptomima, sa tim napadima panike i, nažalost, pokušajem suicida koji sam imala sa 12 godina. Taj prvi susret sa dijagnozom bio je izuzetno stresan i za mene i za moje roditelje, jer oni to jednostavno nisu mogli da prihvate, a i meni je bilo izuzetno teško da prihvatim da nešto nije u redu sa mnom – priča Anja u emisiji “150 minuta” i nastavlja:

– Tek kasnije, sa navršenih 18 godina, dobijam dijagnozu graničnog poremećaja ličnosti, što je bilo još teže prihvatiti, ali sam se nekako usmerila na to da to prihvatim kao svoju borbu i da idem napred, zajedno sa tom dijagnozom.

Foto: Prva Tv/150 minuta / screenshot

+2

Galerija

Anja Đorđević

Pokušaji samoubistva

– Pokušala sam tri puta, ali i dalje imam tu misao i pomisao svaki dan, ali sada se aktivno borim protiv nje, zahvaljujući i psihoterapiji i farmakoterapiji i uspevam nekako da plivam zajedno sa tim mislima svaki dan.

Škola kao prvi alarm

Škola je prvi put, tada kada sam dobila prvu dijagnozu sa 14 godina. Bila sam prva godina srednje škole i divni nastavnici su primetili da imam te panične napade prečesto i da se bukvalno poluonesvestim na času, tako da su pozvali moje roditelje u školu i saopštili im da možda neću moći da završim školu ukoliko se to bude nastavilo i da moraju da potraže stručnu pomoć.

Simptomi

– U današnje simptome ulazi konstantan osećaj praznine koji imam, ulazi ta hronična suicidalnost, koja me iskušava, da se tako izrazim, svaki dan. Ulaze nestabilni odnosi, ponekad, mada sam na psihoterapiji to dosta razradila, tako da se taj simptom kod mene malo razlio i razblažio – otkriva Anja.

Radi i studira

Anja je u emisiji “150 minuta” otkrila da joj je suprug najveća podrška, da je uspela da se zaposli, zadrži posao ali i da studira.

– Danas radim uspešno i uspela sam da zadržim posao već sedam godina što je vrlo velika stvar za nekog sa mojim stanjem. Idem na OCR trke tako da imam puno hobija, planinarenje, kampovanje, studiram takođe psihologiju. Trenutno sam na prvoj godini, tako da sam uspela i da upišem fakultet posle godina pauze i da pored toga uspešno obavljam sve svoje obaveze koje imam u životu – ispričala je Anja.

Šta je granični poremećaj ličnosti?

Psihijatar Tatjana Vlašković objašnjava da granični poremećaj ličnosti predstavlja jedan od najtežih poremećaja u psihijatriji.

– Karakteristično za svaki poremećaj ličnosti je u tome što te osobe nemaju uvid da im treba pomoć već misle da su svi oko njih krivi za nešto. Taj se poremećaj zove i emocionalno nestabilni. Kao što sama reč kaže, oni ne mogu da regulišu emocije, često dolazi do prelaska iz jedne emocije u drugu, znači često su besne, ljute, tužne, bez nekog da kažemo specijalnog spoljašnjeg faktora — ispričala je Vlašković u emisiji “150 minuta”. Osobe sa ovim poremećajem ličnosti često imaju problem i sa prihvatanjem odbijanja, odnosno prihvatanjem kako ih ostali ljudi gledaju.

Genetika ili teška životna trauma

Uzrok graničnog poremećaja ličnosti može da bude i genetika ali, po rečima psihijatrice, u poslednje vreme istraživanja pokazuju da može da bude i posledica neke teške životne traume.

– U tom periodu razvoja i adolescencije ta deca, te osobe, ne znaju drugačije da ispolje svoje emocije nego na ovaj način. To je baš teško za lečenje jer koliko god da pokušavamo i lečimo nekako se vrate u taj svoj prvobitni način razmišljanja. Najčešće se leči uz pomoć psihoterapije a ako su neki jači poremećaji, u smislu pridružena depresija, anksioznost, sklonost ka samopovređivanju ili suicidne misli, onda mora ili lekovi ili hospitalizacija — objašnjava Vlaškovićeva. Ona dodaje da ovaj poremećaj ličnosti nije izlečiv ali da se sa godinama on se smiruje i smanjuje i da, ako se redovno koristi psihoterapija i redovno uzima određena vrsta lekova, može skroz normalno da se funkcioniše.

(PrvaTV)

Anja Đorđević (Foto: Prva Tv/150 minuta / screenshot)

Anja Đorđević (Foto: Prva Tv/150 minuta / screenshot)

Exit mobile version