- Blic
Majk Gitlin savetuje investitorima iz generacije Z da se fokusiraju na dugoročna ulaganja umesto na kratkoročno trgovanje robom, koje je podložno geopolitičkim uticajima
Mlađi investitori često odbijaju ulaganja u naftu i zlato zbog etičkih razloga, povezujući ih sa ratovima i profiteiranjem iz konflikata
Generalni direktor kompanije Kapital Grup Majk Gitlin, smatra da bi investitori iz generacije Z koji se udaljavaju od trgovanja robom pod uticajem ratova trebalo da počnu da razmišljaju dugoročno, jer se industrija upravljanja imovinom trudi da privuče generaciju koja ima potpuno drugačija pravila ulaganja.
Odgovarajući na pitanje iz publike na konferenciji CNBC Konverdž Lajv u Singapuru u sredu, Gitlin je rekao da bi mlađi investitori trebalo da pristupe tržištima sa dugoročnim ciljem izgradnje bogatstva, umesto tzv. „hobi investiranja“, odnosno ulaganja koja prate lična interesovanja.
Pitanje je postavio jedan otac iz publike, koji je rekao da su njegova tinejdžerska deca odbila njegov plan da sa zlata pređe na naftu, uz obrazloženje da bi to značilo „profitiranje iz rata“. Dodao je i da je nezvanična anketa u školi njegove dece pokazala da oko 80 odsto pripadnika generacije Z deli isti stav, prenosi Si-En-Bi-Si.
Bilo da je reč o zlatu ili nafti, „ni jedno ni drugo nije ono o čemu bi trebalo da razmišljaju kada odlučuju gde će ulagati novac u narednih 75 godina“, rekao je Gitlin, koji vodi Kapital Grup, najvećeg aktivnog upravljača imovinom na svetu sa 3,3 biliona dolara pod upravljanjem.
„Pokušaj da se predvide kratkoročna kretanja na tržištu roba izuzetno je težak čak i za profesionalce, a kamoli za trinaestogodišnjake. Bolje je da ih zainteresujemo za šira finansijska tržišta“, poručio je on.
Umesto toga, Gitlin je mlađim investitorima preporučio da naprave „papirni portfolio“ od nekoliko akcija, da sprovode temeljno istraživanje, uz pomoć alata zasnovanih na veštačkoj inteligenciji, i da se fokusiraju na fundamentalne pokazatelje, a ne na kratkoročne oscilacije tržišta.
„Neka se zainteresuju za akcije i obveznice, za šire makroekonomske uslove i za ono što se dešava u svetu“, dodao je on.
Ove izjave dolaze u kontekstu onoga što istraživači opisuju kao produbljivanje razočaranja među mlađim investitorima i rastući gubitak poverenja u institucije koje upravljaju kapitalom.
Prema izveštaju Svetskog ekonomskog foruma pod nazivom Globalni izgledi za male investitore, poverenje generacije Z u tradicionalne finansijske institucije opalo je u poslednje dve godine, a skoro 20 odsto onih koji uopšte ne ulažu kao razlog navodi nepoverenje u finansijske institucije. Mala, ali sve veća grupa mladih prihvatila je ono što se naziva „finansijski nihilizam“ – odbacivanje tradicionalnih ciljeva i obrazaca izgradnje bogatstva. Većina anketiranih mladih investitora u okviru tog istraživanja takođe je navela da bi ulagali više kada bi imali veće poverenje u platforme preko kojih investiraju.
“Izuzetno otporna” tržišta
Gitlinove izjave dolaze u trenutku kada tržišta pokazuju iznenađujuću otpornost,dok se rat između SAD-a, Izraela i Irana odužio na gotovo dva meseca, uz neizvestan ishod i mogućnost trajnog prekida vatre.
Globalne akcije su se vratile na nivoe pre izbijanja rata, a indeks MSCI je nadoknadio pad od 3,29 odsto koji je usledio nakon početka sukoba, pa sada stoji skoro 2 odsto iznad nivoa sa zatvaranja 2. marta – prvog trgovinskog dana nakon izbijanja neprijateljstava – jer su investitori povlačili zaštite od geopolitičkog rizika, iako konflikt i dalje traje.
„Tržišta su izuzetno otporna. Ljudi gledaju tri do pet godina unapred – na zarade, na profitabilnost kompanija. Morate to sagledati iz dugoročne perspektive“, rekao je Gitlin.
Zanimljivo je da su neke od najuspešnijih berzi ove godine upravo u zemljama koje su veliki uvoznici energije, uprkos poremećajima u isporukama kroz Ormuski moreuz. Južnokorejski Kospi je porastao za 50 odsto, a tajvanski indeks za 30 odsto, što značajno nadmašuje rast S&P 500 indeksa od 3 odsto.
Ključna nepoznanica, upozorio je Gitlin, jeste koliko dugo će cene nafte ostati visoke.
„Jedino pitanje u celoj ovoj priči je koliko dugo će nafta biti skupa. Ako ostane na povišenom nivou duži period, imaćete višu inflaciju i slabiji rast – i tada će tržišta reagovati u skladu s tim“, rekao je.
(CNBC)
. (Foto: shutterstock)










