- Suzana Luković Novinar rubrike svet
Ruska obaveštajna služba takođe pretražuje umrlice dece u novinama, a ti identiteti se potom koriste za izdavanje pravih pasoša agentima
Razotkrivanje spavača “skoro uvek zavisi od ljudskog izvora” koji zapadnim službama prosledi ključne informacije
Kada su bezbednosni stručnjaci upozorili britanskog premijera Endija Bernama da se spremi za “direktan odgovor” ruskog predsednika Vladimira Putina, kao kaznu za otvorenu podršku Kijevu, izvor britanskog “Dejli mejla” rekao je da u zemlji postoje ruske ćelije – takozvani “spavači”, koji samo čekaju znak iz Kremlja da počnu napade. Ko su ljudi zbog kojih su evropski zvaničnici uplašeni, a obaveštajci u pripravnosti?
Šefovi britanskih bezbednosnih službi su prošle nedelje bili u stanju pripravnosti zbog mogućeg napada Kremlja na Britaniju – bilo usmerenog direktno na Bernama ili na vojno-odbrambene objekte.
– Pitanje koje se postavlja glasi: “Koliko dugo možemo da bockamo medveda pre nego što nas ujede?”. Napad na britansku odbrambenu i bezbednosnu infrastrukturu je neizbežan, imajući u vidu našu otvorenu i snažnu podršku Ukrajini. Mi i Francuzi smo u samom prvom planu, a Bernamova poseta Kijevu i njegov odlučan stav sigurno nisu prošli nezapaženo u Kremlju. (…) Rusija će želeti da pošalje poruku – interesuju je dela, a ne reči. To bi mogao da bude napad dronom ili podmetanje požara. U ovoj zemlji postoje ruske ćelije, takozvani “spavači”, koje bi mogle to da izvedu – rekao je izvor za “Dejli mejl”.
Ko su agenti spavači ili “ilegalci”
Kako je preneo ranije britanski magazin “Vik” (The Week), špijuni se uglavnom dele u dve kategorije:
- Većina spada u “legalce” – agente poslate u strane ambasade koji zvanično rade na diplomatskim pozicijama i tajno prikupljaju obaveštajne podatke.
- S druge strane, takozvani “ilegalci” ili agenti “spavači” – oni su elitni špijuni koji žive pod lažnim identitetom (u obaveštajnom svetu poznatim kao “legende”), ponekad decenijama.
Ilegalci provode godine “infiltrirajući se u ciljani region i gradeći potpuno lažne živote koji im omogućavaju da se slobodno kreću”, pisao je ranije “Dejli telegraf”. Taj proces je “skup, dugotrajan i pun rizika”. Međutim, prednost ilegalca jeste to što “može da ode na mesta gde običan ruski državljanin ne može”, objasnio je Gordon Korera, autor knjige “Rusi među nama: Agenti spavači, priče o duhovima i lov na Putinove agente”.
– Kontraobaveštajnim službama je gotovo nemoguća misija da otkriju ilegalce – izjavio je za “Gardijan” Džon Sifer, bvši zamenik direktora Centralne obaveštajne agencije (CIA).
Razotkrivanje spavača “skoro uvek zavisi od ljudskog izvora” koji zapadnim službama prosledi ključne informacije. Tako je, na primer, poznat slučaj bračnog para Dulcev – Artema Viktoroviča i Ane Valerevne, ruskih špijuna koji su živeli u Sloveniji sa decom i koji su uhapšeni u decembru 2022. godine zahvaljujući dojavi izvora iz Britanije.
Marjan Miklavčič, bivši šef slovenačke vojnoobaveštajne službe, rekao je za “Njujork tajms” da agente spavače šalju na teren “bez jasne i trenutne misije” – oni su kao “skrivena rezervna snaga” koja se aktivira tek u trenutku krizne situacije. To ih čini “najdragocenijim adutima” ruske obaveštajne službe, pisao je ranije “Gardijan”.
Kako ih Rusija stvara i obučava
Tokom Španskog građanskog rata, sovjetski agenti su krali pasoše stranaca koji su se prijavili za borbu protiv režima španskog generala Franciska Franka i koristili ih za kreiranje identiteta za delovanje u dubokoj ilegali.
– Rusija bi i danas mogla da koristi istu taktiku – izjavio je ranije za “Biznis insajder” Kevin Ril, bivši kontraobaveštajac Federalnog istražnog biroa (FBI).
Hiljade stranaca iz celog sveta prijavile su se za borbe u Ukrajini – bilo na strani Kijeva, bilo u okviru ruskih plaćeničkih grupa.
Ruska obaveštajna služba takođe pretražuje umrlice dece u novinama, a ti identiteti se potom koriste za izdavanje pravih pasoša agentima. Doduše, tehnološki napredak nakon 11. septembra, poput biometrijskih pasoša, znatno je otežao krivotvorenje ličnih dokumenata. Obuka ilegalaca tradicionalno traje oko šest godina i predstavlja “izuzetno skup i detaljan proces”, piše “Biznis insajder”. Ipak, postoji jedan detalj koji je “gotovo nemoguće potpuno ukloniti” – naglasak.
Bračni par Dulcev je navodno gotovo savršeno govorio španski jezik bez ikakvog primetnog akcenta. S druge strane, američki student Ričard Marfi – za koga se 2010. godine ispostavilo da je zapravo Vladimir Gurjev kada je uhapšen kao član špijunske grupe koja je poslužila kao inspiracija za seriju “Amerikanci” (“The Americans”) – “ličio je na (bivšeg ruskog predsednika Borisa Jeljcina i imao je jak ruski akcenat”, ispričao je njegov profesor za “Njujork tajms”.
Foto: Gavriil Grigorov, Sputnik, Kremlin Pool Photo / EPA;
+2
Galerija
Šta se promenilo u poslednjih nekoliko godina
“Poslednjih nekoliko godina bile su katastrofalne za ruske špijune”, navodi “Ekonomist”. Uticaj ruske Spoljne obaveštajne službe (SVR) u Evropi praktično je neutralisan nakon početka rata u Ukrajini, kada je oko 600 diplomata i oficira – takozvanih “legalaca” – proterano iz ambasada širom kontinenta. U novembru 2022. godine, šef britanske službe Vojni obaveštajni odeljak (MI5) nazvao je ovo masovno proterivanje “najznačajnijim strateškim udarcem ruskoj obaveštajnoj službi u novijoj evropskoj istoriji”.
Putin, nekadašnji operativac Komiteta državne bezbednosti (KGB), usmerio je ogromne resurse ka ovom prilično ekscentričnom prioritetu, istakao je još pre dve godine Kolder Volton, direktor istraživanja Projekta za obaveštajne studije na Harvardu. On gaji “posebnu fascinaciju” prema spavačima, rekao je Volton za “Njujork tajms”. On javno hvali hrabre ruske špijune, opisujući odlazak u ilegalce kao patriotski čin samožrtvovanja i herojstva.
Ilustracija: London (Foto: Maureen McLean / Shutterstock Editorial / Profimedia)
Vladimir Putin (Foto: Gavriil Grigorov, Sputnik, Kremlin Pool Photo / EPA;)
