Home Vesti SKOČIO PRAG UPISA U SKORO SVIM GIMNAZIJAMA Jedna je apsolutni rekorder –...

SKOČIO PRAG UPISA U SKORO SVIM GIMNAZIJAMA Jedna je apsolutni rekorder – trebalo je čak 70 bodova više nego lane! Ali IT odeljenja ovaj put beleže pad interesovanja

0

  • Predrag Vujanac U novinarstvu od daleke 1992. godine, od čega 18 godina radijske karijere. Za Blic piše od 2001. godine. Više puta tužen zbog svojih tekstova, nikad osuđen.

Opšti smerovi u beogradskim gimnazijama ove godine beleže veliki rast konkurencije i minimalnih bodova, pa su većina škola popunjena već u prvom krugu upisa.

Specijalizovana IT odeljenja iznenađujuće beleže pad upisnog praga i ostavljaju slobodna mesta za naredne upisne krugove u nekim školama.

Dok opšti smerovi u gimnazijama u Beogradu beleže tradicionalnu navalu i drastičan skok upisnog praga, specijalizovana odeljenja za računarstvo i informatiku ove godine donose iznenađujuća olakšanja za buduće srednjoškolce u glavnom gradu.

Upisni rezultati za novu školsku godinu doneli su burne promene na mapi beogradskih gimnazija. Prema podacima sa portala “Moja srednja škola”, opšti smerovi (prirodno-matematički i društveno-jezički) ubedljivo drže tron po popularnosti, te je velika većina gimnazija sve svoje regularne kapacitete popunila već u prvom upisnom krugu.

Najveće iznenađenje ove godine predstavlja drastičan skok minimalnog broja bodova na pojedinim jezičkim profilima – predvođenih engleskim jezikom u Filološkoj gimnaziji gde je prag skočio za preko 69 bodova.

I ostali jezici su drastično “skočili”. Tako, recimo, za upis na kineski jezik je prošle godine najmanje bilo potrebno 216 bodova, a ove godine čak 264! Japanski isto – sa pragom od 214 prošle godine do čak 260 ove.

Ko se rukovodio prošlogodišnjim pragom upisa i bio ubeđen da će upisati željenu škole, i te kako se razočarao.

Foto: ChatGPT / AI

+7

Galerija

Najveći rast upisnog praga od čak 69 bodova zabeležen je na jednom smeru Filološke gimnazije

Sa druge strane, dok su opšti smerovi postali teže dostupni, specijalizovani IT smerovi (učenici sa posebnim sposobnostima za računarstvo i informatiku) u više ovih beogradskih srednjih škola zabeležili su osetan pad upisnog praga, ostavljajući pritom i slobodna mesta za naredne krugove upisa.

Evo kompletnih rezultata za svaku gimnaziju u svakoj centralnoj beogradskoj opštini.

Opština Voždovac

Osma beogradska gimnazija

U Osmoj beogradskoj gimnaziji zabeležen je visok odziv, pa su tako prirodno-matematički i društveno-jezički smer potpuno popunjeni već u prvom krugu.

Na prirodno-matematičkom smeru minimalan broj bodova ove godine iznosio je 87,80 (u odnosu na prošlogodišnjih 87,42), dok je na društveno-jezičkom smeru prag podignut na 88,46 bodova (prošle godine 87,48).

Sa druge strane, na specijalizovanim smerovima ostalo je slobodnih mesta ; na smeru za biologiju i hemiju preostalo je 9 slobodnih mesta uz ovogodišnji minimalni prag od 221,97 bodova (prošle godine 204,55), dok je na smeru za računarstvo i informatiku slobodno još 11 mesta, uz skok praga na 205,23 boda u odnosu na prošlogodišnji minimum od 194,32 boda.

Opština Vračar

Treća beogradska gimnazija

U Trećoj beogradskoj gimnaziji i ove godine vlada izuzetno veliko interesovanje, pa su svi raspoloživi kapaciteti na opštim i specijalizovanim smerovima u potpunosti popunjeni već u prvom upisnom krugu, ostavljajući nula slobodnih mesta.

Na prirodno-matematičkom smeru minimalan broj bodova ostao je na potpuno istom nivou kao i lane i iznosi 95,10, dok je klasični društveno-jezički smer zabeležio blagi porast sa prošlogodišnjih 92,95 na ovogodišnjih 93,55 bodova.

Specijalizovana i dvojezična odeljenja takođe beleže visok prag; na društveno-jezičkom smeru sa nastavom na italijanskom jeziku minimalan broj bodova je skočio na 102,01 (u odnosu na prošlogodišnjih 94,98), a na smeru sa nastavom na francuskom jeziku prag je sa 105,96 podignut na 108,51 bod.

Sa druge strane, na smeru za računarstvo i informatiku zabeležen je pad minimalne upisne granice, pa je ove godine poslednji rangirani učenik imao 230,25 bodova, za razliku od prethodne godine kada je taj minimum iznosio visokih 283,67 bodova.

Foto: Nikola Todorović / Ringier

+7

Galerija

Treća beogradska gimnazija

Četrnaesta beogradska gimnazija

Ova škola ostaje jedna od najtraženijih u prestonici, što potvrđuje podatak da su oba smera potpuno popunjena već u prvom krugu, ostavljajući nula slobodnih mesta za naredne faze upisa.

Na prirodno-matematičkom smeru zabeležen je porast minimalnog praga, pa je ove godine za upis bilo potrebno najmanje 96,05 bodova, za razliku od prošlogodišnjih 95,20.

Sličan trend rasta i jake konkurencije vidljiv je i na društveno-jezičkom smeru, gde je minimalna granica za upis ove godine podignuta na 93,65 bodova, što je takođe skok u poređenju sa prošlogodišnjim minimumom koji je iznosio 93,10 bodova.

Opština Zvezdara

Šesta beogradska gimnazija

U ovoj školi je zabeležena velika potražnja na opštim smerovima koji su u potpunosti popunjeni već u prvom krugu, dok je na specijalizovanom IT smeru ostalo još malo prostora za upis.

Na društveno-jezičkom smeru minimalna granica za upis ove godine iznosila je 91,72 boda, što predstavlja primetan skok u odnosu na prošlogodišnjih 90,54 bodova.

Prirodno-matematički smer zadržao je gotovo identičan nivo konkurentnosti kao lane, pa je minimalan broj bodova ove godine iznosio 92,27 (u poređenju sa prošlogodišnjih 92,24).

Nasuprot tome, smer za računarstvo i informatiku zabeležio je pad upisnog praga, te je poslednji rangirani učenik imao 203,98 bodova (prethodne godine 243,85 bodova), a nakon prvog kruga preostala su još 3 slobodna mesta.

Foto: Vesna Lalić / Ringier

+7

Galerija

.

Sedma beogradska gimnazija

Zabeležen je skok upisnog praga na oba raspoloživa smera, koji su u potpunosti popunjeni već u prvom krugu, ostavljajući nula slobodnih mesta.

Na društveno-jezičkom smeru minimalan broj bodova potreban za upis ove godine iznosio je 86,48, što predstavlja porast u odnosu na prošlogodišnjih 85,07 bodova.

Sličan trend rasta konkurencije zabeležen je i na prirodno-matematičkom smeru, gde je ovogodišnji minimalni prag podignut na 85,67 bodova, u poređenju sa prethodnom godinom kada je za upis bilo dovoljno 84,38 bodova.

Opština Zemun

Zemunska gimnazija

Zemunska gimnazija beleži stabilan odziv na opštim smerovima koji su u potpunosti popunjeni već u prvom krugu, dok je na specijalizovanim odeljenjima ostalo slobodnih mesta za naredne upisne krugove.

Opšti smerovi su ove godine zabeležili blagi pad upisnog praga u odnosu na prošlu godinu ; na društveno-jezičkom smeru ovogodišnji minimum iznosio je 88,84 boda (lane 89,45), dok je na prirodno-matematičkom smeru granica spuštena na 89,79 bodova sa prošlogodišnjih 90,80.

Što se tiče specijalizovanih odeljenja, smer za računarstvo i informatiku takođe beleži blagi pad praga na 203,62 boda (u odnosu na prošlogodišnjih 206,78) uz čak 15 preostalih slobodnih mesta.

Nasuprot tome, smer za fiziku beleži značajan skok konkurencije, pa je minimalan broj bodova sa prošlogodišnjih 196,09 podignut na 206,29 bodova, a nakon raspodele slobodno je još 7 mesta.

Opština Novi Beograd

Deveta gimnazija „Mihailo Petrović Alas“

Zabeležena je stoprocentna popunjenost svih kapaciteta već u prvom upisnom krugu, bez preostalih mesta za naredne krugove.

Konkurencija je bila izuzetno jaka na opštim smerovima, pa je na društveno-jezičkom smeru minimalan broj bodova blago porastao na 93,47 (u odnosu na prošlogodišnjih 93,31), dok je na prirodno-matematičkom smeru zabeležen minimalan pad praga na 94,65 bodova, u poređenju sa prošlogodišnjih 94,90.

Specijalizovana odeljenja beleže primetan pad minimalne upisne granice ; na novom smeru za geografiju i istoriju ovogodišnji minimum je iznosio 211,62 boda (naspram prošlogodišnjih 228,37), dok je na IT smeru prag za upis spušten sa visokih 264,22 boda na ovogodišnjih 231,55 bodova.

Foto: Snežana Krstić / Ringier

+7

Galerija

Deveta gimnazija Mihailo Petrovic Alas

Deseta gimnazija „Mihajlo Pupin“

Svi raspoloživi kapaciteti su u potpunosti popunjeni već u prvom upisnom krugu, ostavljajući nula slobodnih mesta za nastavak raspodele.

Na smeru opšteg tipa zabeležen je minimalan porast praga, pa je ove godine poslednji rangirani učenik imao 95,20 bodova u odnosu na prošlogodišnjih 95,17.

Sa druge strane, na specijalizovanom dvojezičnom smeru opšteg tipa sa nastavom na engleskom jeziku zabeležen je neznatni pad upisne granice, te je ove godine minimalan broj bodova iznosio 114,04, dok je prethodne godine taj minimum bio 114,35 bodova.

Opština Palilula

Peta beogradska gimnazija

Svi raspoloživi kapaciteti na opštim i specijalizovanim smerovima popunjeni su već u prvom upisnom krugu, ostavljajući nula slobodnih mesta za dalju raspodelu.

Za razliku od većine drugih škola, ovde je zabeležen opšti pad minimalnih upisnih pragova na svim smerovima u odnosu na prethodnu godinu.

Na društveno-jezičkom smeru minimalan broj bodova pao je sa prošlogodišnjih 90,53 na ovogodišnjih 89,29 bodova, dok je na prirodno-matematičkom smeru zabeležen još osetniji pad, pa je granica sa 92,84 spuštena na 89,56 bodova.

Sličan trend pada zabeležen je i na specijalizovanom smeru za biologiju i hemiju, gde je ovogodišnji minimum iznosio 233,17, što je znatno niže u poređenju sa prošlogodišnjim visokim pragom od 286,60 bodova.

Opština Savski venac

Filološka gimnazija

Filološka gimnazija je zabeležila stoprocentnu popunjenost svih svojih kapaciteta već u prvom upisnom krugu na svih 11 raspoloživih smerova, ne ostavljajući nijedno slobodno mesto.

Ovu upisnu godinu obeležio je drastičan skok konkurencije i minimalnog broja bodova na gotovo svim profilima, sa izuzetkom norveškog jezika koji je zabeležio pad sa prošlogodišnjih 316,25 na ovogodišnjih 267,37 bodova.

Najizraženiji skok upisnog praga ostvaren je na smeru za engleski jezik, gde je ovogodišnji minimum iznosio 255,08 bodova u poređenju sa prošlogodišnjih 185,48.

Značajan rast konkurentnosti zabeležen je i na smerovima za italijanski (297,05 naspram 257,64), francuski (276,34 naspram 216,12), kineski (264,61 naspram 216,67), japanski (260,23 naspram 214,44) i ruski jezik (257,62 u odnosu na 213,78).

Nešto umereniji trend rasta zabeležen je na smeru za scensku i audio-vizuelnu umetnost (255,40 naspram 236,66), nemački jezik (253,56 naspram 221,26), klasične jezike (250,47 naspram 200,29) i španski jezik, koji je sa ovogodišnjih 289,55 bodova (lane 278,55) zadržao status jednog od najtraženijih profila.

Foto: Dušan Milenković / Ringier

+7

Galerija

Filološka gimnazija

Četvrta beogradska gimnazija

Svi raspoloživi kapaciteti su u potpunosti popunjeni već u prvom upisnom krugu, pa je broj slobodnih mesta za naredne krugove sveden na nulu.

Ovu upisnu godinu obeležio je primetan rast konkurencije i minimalnog praga bodova na oba smera. Na prirodno-matematičkom smeru minimalan broj bodova potreban za upis podignut je na 93,90 (u odnosu na prošlogodišnjih 92,50), dok je na društveno-jezičkom smeru zabeležen sličan trend rasta, gde je ovogodišnji upisni minimum iznosio 91,93 boda u poređenju sa prošlogodišnjih 90,28 bodova.

Gimnazija „Sveti Sava“

Zabeležena je tradicionalno velika potražnja na opštim smerovima koji su u potpunosti popunjeni već u prvom krugu raspodele, dok je na specijalizovanom IT smeru ostalo slobodnih mesta.

Na prirodno-matematičkom smeru zabeležen je skok upisnog praga, pa je minimalan broj bodova ove godine iznosio 91,86 (u poređenju sa prošlogodišnjih 90,28).

Sličan trend rasta konkurencije pratio je i društveno-jezički smer, gde je ovogodišnji minimum podignut na 91,60 bodova u odnosu na prošlogodišnjih 90,10.

Nasuprot opštim smerovima, smer za računarstvo i informatiku zabeležio je značajan pad upisne granice, te je minimalan broj bodova pao sa prošlogodišnjih 235,73 na ovogodišnjih 206,16 bodova, a nakon raspodele preostalo je još 6 slobodnih mesta.

Opština Stari grad

Prva beogradska gimnazija

Zabeležen je porast konkurencije na opštim smerovima Prve beogradske gimnazije koji su u potpunosti popunjeni već u prvom krugu raspodele, dok je na specijalizovanom IT smeru ostalo slobodnih mesta.

Na prirodno-matematičkom smeru minimalan broj bodova blago je porastao na 92,80 (u poređenju sa prošlogodišnjih 92,35), dok je na društveno-jezičkom smeru zabeležen nešto značajniji skok upisnog praga, pa je ovogodišnji minimum iznosio 91,80 bodova naspram lanjskih 90,91.

Nasuprot tome, smer za računarstvo i informatiku zabeležio je drastičan pad minimalne upisne granice ; ovogodišnji prag spušten je na 210,91 bod u odnosu na izuzetno visokih 302,35 bodova iz prethodne godine, a nakon raspodele preostalo je još 12 slobodnih mesta.

Foto: Snežana Krstić / Ringier

+7

Galerija

Prva beogradska gimnazija

Matematička gimnazija

Ova elitna škola zabeležila je stoprocentnu popunjenost svojih kapaciteta već u prvom krugu raspodele, bez preostalih slobodnih mesta za naredne krugove.

Na jedinom i visoko specijalizovanom smeru za učenike sa posebnim sposobnostima za matematiku, konkurencija je ostala na tradicionalno visokom nivou uz blagi porast upisnog praga. Minimalan broj bodova potreban za upis ove godine iznosio je 237,20, što predstavlja blagi skok u odnosu na prethodnu godinu kada je poslednji rangirani učenik imao 236,70 bodova.

Sportska gimnazija

Sportska gimnazija je zabeležila izuzetno veliku konkurentnost ove upisne godine, pa su svi raspoloživi kapaciteti u potpunosti popunjeni već u prvom krugu raspodele, ne ostavljajući nijedno slobodno mesto za naredne krugove. Na jedinom smeru u ovoj školi – namenjenom učenicima sa posebnim sposobnostima za sport, koji pored bodova sa ispita zahteva i zvanične sportske rezultate – zabeležen je primetan skok upisnog praga. Minimalan broj bodova potreban za upis ove godine iznosio je visokih 94,96, što je značajno više u odnosu na prethodnu godinu kada je upisni minimum bio 92,18 bodova.

Opština Čukarica

Trinaesta beogradska gimnazija

Svi raspoloživi kapaciteti u potpunosti su popunjeni već u prvom upisnom krugu, ostavljajući nula slobodnih mesta za naredne krugove raspodele.

Ovu upisnu godinu obeležio je primetan rast konkurencije i minimalnog praga bodova na oba smera. Na društveno-jezičkom smeru minimalan broj bodova potreban za upis podignut je na 90,64 (u odnosu na prošlogodišnjih 89,08), dok je na prirodno-matematičkom smeru zabeležen sličan trend rasta, gde je ovogodišnji upisni minimum iznosio 91,40 bodova u poređenju sa prošlogodišnjih 89,74 boda.

Mala matura u Beogradu O.Š. Veljko Dugošević (Foto: Milan Ilić / Ringier)

Najveći rast upisnog praga od čak 69 bodova zabeležen je na jednom smeru Filološke gimnazije (Foto: ChatGPT / AI)

Treća beogradska gimnazija (Foto: Nikola Todorović / Ringier)

. (Foto: Vesna Lalić / Ringier)

Deveta gimnazija Mihailo Petrovic Alas (Foto: Snežana Krstić / Ringier)

Filološka gimnazija (Foto: Dušan Milenković / Ringier)

Prva beogradska gimnazija (Foto: Snežana Krstić / Ringier)

Exit mobile version