- Jovana Branković
Trendovi sa društvenih mreža i uticaji partnera dovode do zahteva za estetskim zahvatima koji prelaze granice anatomije i etike
Povećava se broj pacijenata koji radi estetsku hirurgiju iz pogrešnih razloga, što često dovodi do fizioloških problema, kao što je gubitak daha posle preterane korekcije nosa
U eri kada trendovi sa društvenih mreža i pritisci okoline neretko diktiraju izgled, plastični hirurzi se sve češće susreću sa zahtevima koji prelaze granice ljudske anatomije i medicinske etike. Specijalista plastične, estetske i rekonstruktivne hirurgije dr Milomir Gačević, sa skoro tri decenije iskustva u operacionoj sali, otkrio je šta se sve dešava iza zatvorenih vrata ordinacije, šta sve klijenti od njega traže, koje zahteva odbija, kao i šta ugrađuje muškarcima.
Iako je uvećanje grudi jedna od najpopularnijih procedura plastične hirurgije još od 1962. godine, estetski kriterijumi su se znatno promenili.
Kada želja partnera pređe granice anatomije
Dok su tokom 90-ih i početkom 2000-ih dominirali izuzetno veliki, okrugli implanti od 450 do 500 kubika, danas se po ugledu na Italiju i Španiju teži prirodnijem izgledu i proseku od 315 do 350 mililitara.
Međutim, dr Gačević ističe u emisiji “Kontra kadar” na “Blic TV” da se u praksi i dalje susreće sa ekstremnim zahtevima, koji često ne potiču od samih pacijentkinja, već od njihovih partnera.
Foto: Ringier / screenshot
+2
Galerija
“Imao sam situaciju gde je devojka izuzetno nežne građe, visoka oko 160 cm, gde je maksimum koji njena anatomija i mišić mogu da podrže 315 mililitara. Ali, njen dečko insistira: “Doktore, ja bih 450!” Ja mu iznesem silikone od 550 kubika, odmerim na devojci i kažem da će joj dodirivati ruke dok hoda. On na to odgovara: “Ma, nebitno, može ona malo i kad hoda da ide odmaknutih ruku“, priseća se dr Gačević.
Doktor naglašava da od 8 do 10 odsto pacijenata odbije da operiše jer ne želi da krši etičke i anatomske norme.
“Neću sve da radim. Postoji etika, postoji procedura, postoji anatomija i ja se toga vrlo držim. Kada mi kažu da idu kod drugog ako neću da im ugradim 500 kubika, ja im kažem da mogu slobodno, to je njihov izbor.”
“Nebitno je što neću moći da dišem, samo da je nos mali”
Želja za trendovima sa društvenih mreža i fotografijama iz časopisa često dovodi do situacija u kojima pacijenti zanemaruju osnovne životne funkcije zarad estetike.
Dr Gačević je ispričao primer pacijentkinje koja je insistirala na nerealno malom nosu.
“Donela je sliku uskog, sićušnog nosa i rekla da hoće takav, na šta sam joj objasnio da to ide na malo lice i naglasio da neće moći da diše. Rekla mi je da joj je to nebitno i da je bitno samo da estetski izgleda mali”, priseća se doktor.
Posledice su stigle nekoliko meseci kasnije.
“Došla je posle pola godine u panici jer je počela da trenira i shvatila da ostaje bez vazduha. Fiziološka funkcija i disanje moraju uvek biti ispred estetike. Kasnije sam morao da joj uzimam hrskavicu sa uha i rekonstruišem nosne kanale kako bi uopšte mogla normalno da diše”, rekao je dr Milomir Gačević.
Opasna strana “jeftine” estetike
Govoreći o sve većem broju nestručnih lica koja se bave estetskom medicinom, doktor upozorava da je poznavanje anatomije lica “majka hirurgije”.
Pogrešno ubrizgavanje preparata u nepravi sloj mišića dovodi do ozbiljnih estetskih i zdravstvenih narušenja, poput pada očnih kapaka ili asimetrije.
Poseban problem predstavlja tržište ilegalnih preparata.
“U ovoj državi zvanično imate registrovana samo dva botoksa, a u praksi se koristi njih desetak. Švercovani preparati se nabavljaju za 20 do 30 evra, a pacijentima se naplaćuju po punoj ceni originala. Ako jednom nemate komplikaciju, deseti put će vam problem izaći na glavu – od infekcija do odumiranja tkiva na nosu, usnama ili bradi“, upozorava dr Gačević.
Doktor skreće pažnju i na takozvane “vodene podočnjake” koji nastaju nestručnim ubrizgavanjem hijalurona u regiju oko očiju.
Umesto toga, doktor naglašava da je uvek pristalica transfera sopstvenog masnog tkiva sa stomaka, koje se prerađuje i unosi savitljivim kanalima, čime se rizik od komplikacija svodi na minimum.
Implanti za muškarce: Od “fudbalskih” listova do pektoralnih mišića
Estetska hirurgija odavno nije rezervisana samo za žene – sve je veći broj muškaraca koji se odlučuju za implantate.
Sagovornik objašnjava da se kod muškaraca najčešće rade dve vrste implanta:
- Pektoralni implanti za grudi: Namenjeni muškarcima koji treniraju, ali ne mogu da postignu željenu definiciju grudnog mišića
- Implanti za potkolenice (listove): Za razliku od ženskih anatomskih implanta koji prate elegantnu liniju noge, muški implanti za potkolenice izgrađeni su tako da daju jači, sportski, takozvani “fudbalski” izgled listova
“Pre 6 godina mi je došao muškarac iz Rusije u pratnji supruge i tražio da mu ugradim u grudi 500 kubika. Naravno, pre bilo kakvog zahvata tražili smo zvanično mišljenje i saglasnost psihologa. Uradio sam tu operaciju i nikada ga više nisam video”, priseća se hirurg.
Hirurgija nije samo bockanje
Na samom kraju razgovora, dr Milomir Gačević je otvorio jedno od najosetljivijih pitanja u savremenoj medicini – kako se i zašto estetska hirurgija u percepciji mladih lekara pretvorila u “brzo bockanje”, umesto u ozbiljnu hiruršku nauku.
“Meni je neshvatljivo i zaista žao kada neko završava medicinu i šest godina specijalizacije, a da tokom cele karijere nikada ne uzme skalpel u ruku”, kaže doktor i dodaje da se sve svelo na čišćenje lica, malo hijalurona i botoksa što je, kako kaže, poražavajuće za hirurge koji se decenijama bave tim poslom.
Odsustvo skalpela i dubokog hirurškog znanja direktno se odražava na pacijente. Gačević upozorava da površinski pristup kozmetičkim procedurama nije samo estetski promašaj, već ozbiljan rizik po zdravlje.
Lice ima više od 20 mišića, a nepoznavanje njihovih pripoja, slojeva i inervacije dovodi do teških komplikacija – od spuštanja očnih kapaka i obrva, pa sve do nekroze, tj. odumiranja, tkiva.
Poruka dr Gačevića za kraj je da estetska hirurgija mora ostati hirurgija u punom smislu te reči, gde su etika, anatomija i bezbednost pacijenta neprikosnoveni prioriteti, a ne brza zarada na neproverenim tretmanima.
BONUS VIDEO:
Dr Milomir Gačević (Foto: Ringier / screenshot)
Dr Milomir Gačević (Foto: Ringier / screenshot)










