- Blic
Studija profesora Rjute Kavašime pokazuje da ručno menjanje brzina aktivira prefrontalni korteks mozga
Vozači sa manuelnim menjačem mogu bolje očuvati kognitivne funkcije tokom starenja
Sačuvaj manuelni menjač = sačuvaj svoj mozak?
„Sačuvaj manuelne menjače“, često se piše na automobilskim sajtovima. Izreka koja oduševljava puriste, ali kod šire publike ne nailazi na mnogo odjeka. Za njih je onaj ko želi sam da menja brzine staromodan, mazohista (posebno ako živi u zoni sa gužvama) i beznadežni romantik.
Iako to za Autofan Yvesa svakako važi, naša želja da sami menjamo brzine je pre svega zbog našeg zdravlja.
Foto: Privatna arhiva
+2
Galerija
Sam menjaš brzine – uključuješ mozak
Samostalno menjanje brzina u automobilu je zapravo bolje za tvoj mozak. U svetu u kojem svakodnevno bombardujemo mozak video-snimcima sa platformi kao što je TikTok, naš mozak je prilično pasivan. Vreme je da tu sivu masu pokrenemo, a to možemo uz manuelni menjač.
Tako barem pokazuje studija koju je sproveo Rjuta Kavašima (Ryuta Kawashima), profesor na Univerzitetu Tohoku. On je poznat i kao naučnik iza popularnih Nintendo igara “Brain Age”.
Prema istraživaču, ručno menjanje brzina aktivira prefrontalni korteks, deo mozga koji je uključen u pažnju, pamćenje i donošenje odluka.
Kombinacija posmatranja saobraćaja, pritiskanja kvačila, menjanja brzina i doziranja gasa zahteva stalnu koordinaciju. Zbog toga vozač ostaje mentalno aktivniji nego neko ko vozi automatik, što pomaže da bolje očuvamo kognitivne funkcije kako starimo.
(Izvor: Autofans)
Menjač sa slovom “E” (Foto: Drustvene mreze)
Samostalno menjanje brzina u automobilu je zapravo bolje za tvoj mozak. (Foto: Privatna arhiva)
