Federalni komitet za otvoreno tržište zadržao je referentnu kamatnu stopu između 3,5% i 3,75%, bez najave skorih smanjenja
Iz saopštenja FED-a uklonjene su smernice o mogućem snižavanju, uz signalizaciju da bi moglo doći do još jednog povećanja kamatnih stopa tokom godine
Na prvom sastanku pod vođstvom novog predsednika Kevina Vorša, Federalni komitet za otvoreno tržište jednoglasno je izglasao zadržavanje referentne kamatne stope u rasponu od 3,5% do 3,75%. Zvaničnici Federalnih rezervi (FED) su iz svog zvaničnog saopštenja uklonili prethodne smernice koje su ukazivale na moguće smanjenje stopa, signalizirajući umesto toga da bi moglo doći do novih povećanja.
Srednja procena kamatne stope Feda za kraj 2026. godine sada iznosi 3,8%, što ukazuje na to da komitet smatra da će ove godine biti potrebno barem jedno povećanje kamatnih stopa. Prema takozvanom “dot plot” grafikonu predviđanja, osam članova očekuje da neće biti promena, devet očekuje barem jedno povećanje, a samo jedan član očekuje smanjenje.
Primećeno je da na grafikonu nedostaje jedno predviđanje, za koje analitičari sumnjaju da pripada samom Voršu, inače poznatom kritičaru ovog alata za predviđanje.
“Inflacija povišena”
Zvanično saopštenje Feda nakon sastanka je drastično skraćeno na samo 130 reči, u poređenju sa 341 rečju iz aprila.
U saopštenju se ističe da se ekonomska aktivnost širi solidnim tempom uprkos neizvesnosti usled sukoba na Bliskom istoku, te da je inflacija i dalje povišena delimično zbog šokova u lancu snabdevanja, uključujući sektor energije. Pored toga, Fed je najavio da će zadržati politiku “obilnih rezervi”, što znači da trenutno nema neposrednih planova za smanjenje bilansa stanja centralne banke koji iznosi 6,7 biliona dolara.
Zvaničnici su povisili svoju prognozu ukupne inflacije za 2026. godinu na 3,6%, odnosno 3,3% za osnovnu inflaciju (koja isključuje nestabilne cene hrane i energije), dok je prognoza rasta BDP-a blago snižena na 2,2%. Trenutna inflacija je već pet godina iznad Fedovog cilja od 2%, a majski indeks potrošačkih cena pokazao je godišnju stopu inflacije od 4,2%. Ipak, Vorš smatra da bi na šokove u snabdevanju trebalo gledati dugoročno, a takođe tvrdi i da će veštačka inteligencija (AI) vremenom imati dezinflatorni uticaj na ekonomiju usled rasta produktivnosti koji će smanjiti troškove roba i usluga.
Argumente za smanjenje kamatnih stopa dodatno komplikuje iznenađujuće otporno tržište rada, s obzirom na to da je rast broja radnih mesta van poljoprivrednog sektora u maju ponovo premašio očekivanja (dodato je 172.000 poslova), dok se stopa nezaposlenosti zadržala na 4,3%.
Tržišta su usklađena sa ovim stavom Feda – ne očekuju se nikakva smanjenja kamatnih stopa tokom 2026. godine, dok se do kraja godine predviđa povećanje od četvrtine procentnog poena.
(CNBC)
Kevin Vorš (Foto: Alex Brandon / Tanjug/AP)
